AKTIVNOST PRISJEĆANJA
Prema najnovijim istraživanjima aktivnost prisjećanja (terapija sjećanjima) učinkovito pomaže starijim ljudima u ublažavanju depresije, usamljenosti i tjeskobe.
U terapija prisjećanja, sudionici mogu slobodno raspravljati o svom životu te se kroz priče mogu prisjetiti na lijepa ali i na tužna sjećanja. Terapija prisjećanja je aktivnost koja je prikladna za oboljele od vaskularne demencije i Alzheimerove bolesti kojima sama terapija pomaže u domeni učenja, pamćenja, poboljšava opće funkcioniranje i uključivanje u aktivnosti svakodnevnog života.
Što je u biti aktivnost prisjećanja?
Aktivnost prisjećanje je metoda ili bolje rečeno tehnika kojom se prisjećamo prošlih vremena i događaja, osjećaja i misli pomoću kojih podižemo kvalitetu života starijoj osobi te joj olakšavamo prilagođavanje na postojeće okolnosti.
Uspomene kojih se starija osoba prisjeća mogu pridonijeti samopouzdanju i povećanju kvalitete života osobe tako što joj omogućava pričanje priče svog život na temelju pitanja koje voditelj aktivnosti postavlja. Svjetska zdravstvena organizacija je 1993. godine definirala kvalitetu života kao individualnu percepciju vlastite životne stvarnosti u svjetlu kulturalnih i vrijednosnih sustava u kojima netko živi, a s obzirom na očekivanja, vlastite ciljeve i standarde.
Pozitivni učinci aktivnosti prisjećanja
Prema Websteru i suradnicima te drugim znanstvenicima koji su se bavili samim istraživanjem kako aktivnost prisjećanja utječe na starije ljude izdvojeno je nekoliko pozitivnih učinaka.
Terapija sjećanjima utječe na smanjenje depresije, povećava socijalne kontakte u samoj okolini, vraća osjećaj identiteta starijoj osobi te preko priča dolazi do povećanja samopouzdanja koje utječe na kvalitetu života same osobe.
Kroz aktivnost prisjećanja upoznajemo samo osobu, potičemo socijalizaciju, promičemo njezinu kreativnost, validiziramo njezin životni tok te smanjujemo osjećaj depresije, tjeskobe i izoliranosti.
Što je u biti aktivnost prisjećanja?
Aktivnost prisjećanje je metoda ili bolje rečeno tehnika kojom se prisjećamo prošlih vremena i događaja, osjećaja i misli pomoću kojih podižemo kvalitetu života starijoj osobi te joj olakšavamo prilagođavanje na postojeće okolnosti.
Uspomene kojih se starija osoba prisjeća mogu pridonijeti samopouzdanju i povećanju kvalitete života osobe tako što joj omogućava pričanje priče svog život na temelju pitanja koje voditelj aktivnosti postavlja. Svjetska zdravstvena organizacija je 1993. godine definirala kvalitetu života kao individualnu percepciju vlastite životne stvarnosti u svjetlu kulturalnih i vrijednosnih sustava u kojima netko živi, a s obzirom na očekivanja, vlastite ciljeve i standarde.
Kvaliteta života starijih osoba često i ne treba biti usko povezana sa zdravstvenim stanjem. Starije osobe mogu živjeti kvalitetno i zadovoljno usprkos narušenom vlastitom zdravstvenom stanju.
Kako organizirati terapiju prisjećanja u domu?
Napravite plan i pripremite jednu ili dvije teme s oko deset pitanja za svaku kako biste potaknuli raspravu. Ako je moguće, pronađite dvije ili tri slike, uspomene ili pjesme relevantne za temu kako biste pokrenuli sjećanja. Ako ikako možete napravite grupnu terapiju prisjećanja gdje će svim sudionicima biti postavljena pitanja na koja će imati dovoljno vremena za odgovore. Teme mogu biti : školski dani, omiljena glazba koju su slušali tijekom života, pokloni za valentinovo, modni izričaj njihovih generacija i sl. (za više ideja pogledajte na Pinterestu)
Aktivnosti prisjećanja bi trebale trajati od 45 minuta do jednog sata; manje-više po vašem nahođenju, prisjećanje ovisi o interesu samih korisnika i razini sjećanja. Neki korisnici mogu patiti od kratkotrajnog gubitka pamćenja te mogu imati poteškoće sa koncentracijom; možda će im trebati ohrabrenje i nagovor da se vrate na pravi put. Preporuka je da uvedete pauze na terapiji kako biste prikazali fotografije / slike ili poslužili osvježenja.
https://www.youtube.com/watch?v=GrnQHpzLtz0&t=503s
